Do 2020. god., sukladno propisima EU, čak 70% građevinskog otpada u RH morat će biti reciklirano, a taj je cilj moguće ostvariti samo ako odmah započne s odgovarajućim planiranjem.  Ulazak RH u EU stoga će se nužno odraziti na principe planiranja gradnje, kako bi se sadašnja praksa od 7 % recikliranja udeseterostručila.

Forum, koji je moderirao Žarko Horvat, direktor industrijske ekologije HOLCIM-a, koncipiran je kao niz predavanja, panel rasprava i diskusija, uz suradnju predstavnika Austrijskog udruženja za reciklirani građevinski materijal, Guentera Gretzmachera:

Ispred MGPU-a sudionike je pozdravio Lino Fučić, ravnatelj Uprave za graditeljstvo, koji se osvrnuo na zakonske uvjete koji trebaju omogućiti održivo planiranje i gradnju u RH. 

Istaknuo je da uz provedbu Programa 20 + 20 + 20, kojima RH do 2020. god. treba ispuniti ciljeve Europske energetske politike iz 2007. god.:

 

1.            Smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20 %;

2.            Povećanje energetske učinkovitosti za 20 %;

3.            Povećanje udjela obnovljivih izvora energije na 20 %;

4.            Povećanje udjela bio goriva u prometu na 10 %.

 

pred nama stoji i obveza recikliranja otpadnih građevinskih materijala u vrijednosti 70 %, od ukupno ostvarenih količina, što predstavlja strateško gospodarenje otpadom, koje se popularno zove: 3R - reduce, recikle, reuse. Zakonodavac stoga donosi akte kojima bi se osigurali tehnički, ali i zdravstveni standardi za reciklirane materijale, koji se rabe kao nova sirovina. 

U okviru Foruma predstavljen je i projekt urbane regeneracije u Sesvetama, gdje će na području stare Badelove tvornice niknuti centar Sesveta, kao domaći primjer buduće brownfield izgradnje.

Ovakav oblik planiranja izgradnje ostvaruje energetske uštede vrlo visokih vrijednosti (Olimpijski park u londonu čak 30 %) smanjenjem energetskih ulaganja kroz recikliranje zatečenih industrijskih materijala i sadržaja, s područja sa starim građevinskim opterećenjima, te odgovarajućim izborom materijala, koji vodi računa o količini energije utrošene u njihovu proizvodnju – ugrađene energije. 

Rasprava, pod nazivom: Grad kao rudnik, u kojoj su sudjelovali prof. dr. sc. Dubravka Bijedović, mr. sc. Petra Škevin, dipl. ing. arh., mr. sc. Ana Raguž, mag. krajob. arh. i Guenter Gretzmacher, pokazala je koje su praktične mogućnosti projektiranju na održivi način, te iznimnog potencijala otpada / sirovina zatečenih na brownfield lokaciji. Također, zaključeno je da je recikliranje građevinskog materijala odlična poduzetnička prilika, te način otvaranja novih radnih mjesta i zaštite prirodnih resursa. 

 

Predstavljeni su primjeri vodećih zemalja, kao što su Japan, s 90 % recikliranih materijala u građevinarstvu, Austrija u kojoj je potpuno napušten termin rušenje, te zamijenjen pojmom dekonstrukcije (uključuje razvrstavanje, prenamjenu i ponovnu ugradnju – Cradle to Cradle design – Od kolijevke do kolijevke). Klasični građevinski otpad praktično nestaje kao pojam u zemljama razvijenog održivog razvoja, pa zemlje kao Belgija, Danska i Nizozemska, koje imaju moderne tehnologije gradnje i relativno niske mineralne izvore, ostvaruju gotovo potpuno korištenje svih otpadnih materijala.

Istaknuta je važnost uspostavljanja indikatora održivog razvoja, kao dijela dugoročne politike održivog razvoja.

SUPEUS - Studentska Udruga za Promicanje Energetske Učinkovitosti i Savjetovanje, koju čini ambiciozni tim studenata tehničkih, prirodoslovnih i ostalih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, mahom s Af-a, FER-a, GF-a, FSB-a i Ekonomije, zainteresiran za kvalitetnije informiranje studentske populacije s aktualnostima iz struke, s ciljem povećanja kvalitete obrazovanja i širenja znanja i izvan redovnih obrazovnih programa, dala je svoj osvrt na viđenje ove problematike, u prezentaciji pod nazivom: Edukacija…stanje u Hrvatskoj…vizija.