Osvrt na živu listopadsku scenu urbanih intervencija u Zagrebu
Početkom listopada Zagreb je bio poprište dva zanimljiva URBANO I DRUŠTVENO angažirana projekta.
Neovisno jedan o drugom, aktivno i britko su artikulirali i propitivali gubitak pojma o tome što je to točno javno ili zajedničko u urbanim sredinama, što se već desetljećima kristalizira u KRIZU JAVNOG PROSTORA kako naših, tako i gradova u okruženju.
Profitabilni uvjeti proizvodnje i potrošnje urbanog prostora njegovim korisnicima su odavno oduzeli nadu da mogu sukreirati isti taj prostor i oduprijeti se gradnji grada bez ljudi koji trebaju živjeti u njemu.
Urbana intervencija URED NA OTVORENOM / OTVORENI URED, arhitektica IVANA KNEZ
Na tragu takvih propitivanja u subotu 01.10.2011. je u Miramarskoj ulici 13-15 u Zagrebu, realizirana urbana intervencija URED NA OTVORENOM / OTVORENI URED, privremena arhitektura kao kritičko promišljanje urbanog prostora, arhitektice IVANE KNEZ. Urbana intervencija je dio doktorskog umjetničkog projekta vođenog na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, na Interdisciplinarnim studijama – Scenski dizajn.
Kroz pragmatičnu potrebu rekonstrukcije ravnog krova garažnog objekta, autorica je "izazvala" lokalne stanare, svoje susjede, da se aktivno uključe u promišljanje eksperimentalnog projekta kojim se zapuštena krovna ploha može transforimirati u otvoreno ograđeno višenamjensko „igralište“, obogaćeni društveni prostor susjedstva.
"Ured na otvornom"je zaživio postavljanjem prostorne infrastrukture od građevinske skele nad garažnim objektom u koji su stanari tijekom dana dolazili na besplatno arhitektonsko savjetovanje. Neki iz znatiželje, neki s vlastitim problemskim pitanjima, a većina s iskrenom željom sukreiranja učinili su ovu urbanu intervenciju uspješnom. Spremnost lokalne sredine na angažman podizanja vlastitog urbanog standarda dokazana je i naknadnim reakcijama stanara i vlasnika garaža koji su propustili sudjelovati, a koji su se raspitivali o novom terminu rada "ureda na otvornom - otvornog ureda". Stanari su jasno artikulirali nedostatak vanjskog prostora za druženje stanara, prostora za sportske aktivnosti i većeg dječjeg igrališta, a sugerirali su i invetivne prijedloge realizacije "krovnog" dnevnog vrtića, bazena i kina na otvorenom.
Autorica intervencijom na terenu dokazuje da privremena arhitektura ima sposobnost komentirati postojeće prostorne odnose i uvesti neke nove, da ima potencijal testiranja i razvoja ili inicijacije budućih programa, te da je njen karakter privremenosti moguće promatrati kao evidentiranje rascjepa između prethodnog i budućeg korištenja ili dio slijeda različitih načina korištenja.
Artikuliranjem ovog rada kao kulturalne prakse, u odnosu na pojmove site-specific umjetnost, arhitektura bez naručioca /unsolicited architecture/ i taktička proizvodnja,uvodi se pojam RE-AKCIJSKE ARHITEKTURE. Njene glavne odrednice su privremena arhitektura kao prostorna i društvena intervencija, arhitekt kao inicijator i taktička invencija kao aktivno sudjelovanje u kulturnoj proizvodnji.
Ovaj oblik arhitektonske prakse preispituje predodžbe o DVOSTRUKOJ ULOZI ARHITEKTA, kao profesionalca i kao člana zajednice, te o participaciji u stvaranju i korištenju urbanog prostora. Zbog svog aktivističkog i kritičkog potencijala, te participativnog i proaktivnog pristupa, ona otvara mogućnost proizvodnje javnog u urbanom prostoru.
URBAN FESTIVAL 11, neprofitna organizacija BLOK
Na srodnim temama, već godinama URBANO INTERVENIRAJU arhitekti, sociolozi, filozofi i razni umjetnici u okviru tradicionalnog zagrebačkog URBAN FESTIVALA. Od svog prvog izdanja 2001. godine, festival se bavi širokim temama urbanog prostora pod okriljem neprofitne organizacije BLOK, lokalne baze za osvježivanje kulture.
Ove godine su kustosice festivala, Ivana Hanaček, Ana Kutleša i Marijana Rimanić, pod geslom "TKO RISKIRA PROFITIRA: prostor grada kao poprište borbe" oformile zanimljivu interdisciplinarnu grupu sudionika festivala koja je od 6. do 9. listopada, uglavnom u kinu Grič, propitivala našu urbanu stvarnost (www.urbanfestival.hr/11/hr/program/).
Arhitektima, kao izravnim akterima sustvaranja te urbane stvarnosti, iznimno je korisna ova kritička akcija-reakcija širokog festivalskog, multidisciplinarnog auditorija u ocjenjivanju uspješnosti gradnje grada.
Festival je razgradio svoju formu održavanja u nekoliko termina u godini, te je ostvario i zanimljivu simbiozu s pazinskim festivalom Sedam dana stvaranja. Obiluje raznorodnim oblicima kritičkog promišljanja urbanog prostora, te je i ove godine udomio zanimljive teoretičare urbane scene Srećka Horvata, Trentona Oldfielda i Irfana Hošića. Zanimljiv pristup su koristile i umjetnice Ana Zubak i Rafaela Dražić u projektima realiziranima u srpnju u kojima su se bavile privatiziranim zagrebačkim neboderima.
svojom univerzalnom primjenjivošću izdvaja se projekt S ONU STRANU GRADILIŠTA.
S ONU STRANU GRADILIŠTA Ljubljana / 08. 10. 2011, Kino Grič, 19:00h
Urbanu intervenciju je osmislila i realizirala mala neprofitna organizacija KUD Obrat,osnovana 2006. u Ljubljani. Kroz medije suvremene vizualne umjetnosti, zvuka i arhitekture posebno se fokusira na fenomene karakteristične urbanom životu i prostoru.
"U suradnji sa stanarima susjedstva i ostalim zainteresiranim ljudima, KUD Obrat pretvara dugo-ograđeno zemljište blizu Rešljeve ulice u centru Ljubljane u društveni prostor [autonomni kulturni, društveni i politički prostor] namijenjen vrtovima, druženju, ekološkim projektima, obrazovanju, umjetnosti i kulturi. Na ovaj način realiziraju svrhu projekta koja je istražiti i pokazati potencijal degradiranih urbanih područaja i njihovu mogućnost da poprime nove vrijednosti kroz privremene društvene intervencije. S onu stranu gradilišta bila je učionica za sve sudionike, ne samo o vrtlarstvu i ekologiji, nego i o podijeli održavanja prostora i procesualnoj i participatornoj organizaciji istog."
Sabina Majdandžić, dia
