Arhitektonska profesija 2012-Sektorska studija

Na skupštini Vijeća arhitekata Europe-ACE održanoj u Briselu krajem 2012. g. prezentirani su rezultati Studije o arhitektonskoj profesiji u 2012 g.

Prvi dio sektorske studije je podijeljen u 4 poglavlja: Arhitekti u Europi, Arhitektura-Tržište, Arhitektura-Uredi i Arhitekti- Pojedinac.

Dio studije pod nazivom Arhitekti u Europi donosi mnoštvo interesantnih općenitih podataka o arhitektima.

U Hrvatskoj studija bilježi 2250 aktivnih arhitekata, od čega su 45% muškarci, a 55% žene. U Europi se prosjek ipak kreće nešto više u korist muškaraca i to 64% naspram 36% žena. Najveći postotak žena u arhitekturi je u Hrvatskoj, Bugarskoj, Grčkoj i Švedskoj, dok u Austriji i Litvi arhitekturom dominiraju muškarci s udjelom iznad 85%.

Najveću nezaposlenost bilježe Španjolska, Grčka i Portugal. 

Najveći postotak arhitekata u Europi su samostalni arhitekti. Postotak freelance arhitekata u Europi se kreće oko 10%, dok se u Hrvatskoj taj postotak kreće oko 3%. U Hrvatskoj čak 32% arhitekata su zaposleni u privatnim poduzećima,dok je u Europi taj postotak puno manji i kreće se oko 16%.

40% arhitekata ima manje od 40 godina, 39% je starosti između 40 i 54 godine, a 20% su stariji od 55 godina.

U Danskoj, Švedskoj i Litvi više od 50% arhitekata smatra da su cijenjeni u društvu, dok se u Hrvatskoj taj postotak kreće oko 20%. 

Italija je uz Grčku, Dansku i Portugal zemlja koja u Europi ima najviše arhitekata po glavi stanovnika. Hrvatski prosjek se kreće oko 0,5 arhitekata na 1000 stanovnika.

Dio studije Arhitektura-Uredi donosi podatke o količini ureda u pojedinim zemljama, zatim o veličini ureda, načinu naplate usluga, prosječnom trošku ureda.  

Dio studije pod nazivom Arhitekt-Pojedinac donosi podatke o dobnoj strukturi, plaćama, mirovini i zadovoljstvu arhitekta kao pojedinca.

Arhitekti su najbolje plaćeni u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Luksemburgu, a najlošije Bugarskoj, Rumunjskoj i Estoniji. Arhitektima prosječna zarada raste s godinama, tako da najveće zarade ostvaruju upravo arhitekti između 60 i 64 godine. Najviše odlazaka u mirovinu  arhitekti ostvaruju u razdoblju od 65-te do 69 godine života. 

Arhitekti su najzadovoljniji kvalitetom života u Švedskoj, Danskoj i Finskom. 

U dijelu Arhitektura-Tržište mogu se naći podaci o prosječnom tipu investitora, vrsti i tipu građevina, sadašnjem i očekivanom opterećenju poslom.

Drugi dio studije obuhvaća podatke o pojedinim zemljama,

Kompletan izvještaj možete pogledati na linku:

http://www.ace-cae.eu/public/contents/index/category_id/251/language/en